„Uložili smo svoj novac, novac banki, fondova i napravili jednu od najsuvremenijih tvornica za proizvodnju troslojnih parketa u Europi. Sada zapošljavamo 140 radnika, a većinu proizvodnje izvozimo na zahtjevna tržišta Danske, Švedske, Švicarske i Njemačke“, rekao je na početku rada nove tvornice, njen vlasnik Pavao Miljavac. Krenulo je ko u priči, ali nije tako i završilo.

Nakon izvrsnog početka, počeli su problemi i tvornica se našla na koljenima. Kredit od 45 milijuna „švicaraca“ narastao je na 90 milijuna a kako jedno zlo ne dolazi samo, nastupila je i svjetska recesija. Miljavčeva tvrtka zapala je u teškoće. Onda se kao "spasitelj" pojavljuje riječki tajkun Jozo Kalem, koji je preuzima i ulaže u nju sredstva, kako bi je digao na noge, a zapravo mu je od početka bila namjera da je pripremi za prodaju . I tu sada uskače hrvatski biznismen u Švedskoj, Darko Pervan. Pervan, poduzetnik hrvatskih korijena koji odmalena živi u Švedskoj, vlasnik je tvrtke Välinge Innovation AB poznat i kao "kralj laminata", od Kalema preuzima „našu“ tvornicu i temeljni je kapital tvrtke povećava na 39 milijuna eura. Tako to postaje svijetla točka u ogulinskog gospodarstva jer tvornica sada zapošljava preko 300 radnika, s tendencijom stalnog povećavanja tog broja. Odmah po dolasku, Pervan je radnicimapovećao plaće 20 %  a minimalna iznosi 3.700,oo kuna. Pošle su godine imali dobit od 27 milijuna kuna. Parvan ima velike planove. Sa 600 tisuća, proizvodnju parketa namjerava povećati na dva milijuna kvadrata godišnje, a u planu je i otvaranje tvornice namještaja. "Tehno drvo“ će ostvarenjem svih ovih ulaganja postati najveća tvrtka u hrvatskoj drvoprerađivačkoj industriji", rekao je Darko Pervan. U Švedskoj je razvio izum klik spajanja podnih obloga od drva, laminata i plastike bez uporabe ljepila, što mu donosi dodatni prihod. Inače Pervanov Välinge Innovation AB, izrastao je u snažnu tvrtku u podnoj industriji i industriji namještaja, sa 170 tvrtki nositelja licenci i 1500 patenata. Kako je rekao gradskom vodstvu, želja mu je da tvornicu u Ogulinu proširi i objedini kompletan prostor bivše DIP-ove pilane. U vezi s time, vode se pregovori oko kupnje nekih pogona koji su još preostali u u nekadašnjem pilanskom krugu. Kupio je i nekoliko kuća u Ogulinu, što također pokazuje njegovu dobru namjeru i želju, da od "Tehno drva" stvori respektabilnu tvrtku. Neka bude po onoj narodnoj: treća sreća.

Pavao Miljavac imao je viziju ali ne i sreće. Tvornicu je opremio najsuvremeniim strojevima učinivši je na taj način jednom od vodećih u Europi

Novi vlasnik ogulinske tvornice toslojnog parketa, Darko Pervan, poduzetnik hrvatskih korijena koji odmalena živi u Švedskoj, vlasnik je tvrtke Välinge Innovation AB poznat i kao "kralj laminata.


Photo by Nešo- Skorašnik

2. 11. 2016.

Nebojša Magdić

 

Comments  
Al se manipulira ciframa umjesto da se radujemo što se nešto dobro događa u gradu.Koliko zlobe u nama.
Kojih 10 čovječe. Ne poistovječuj cijelo područje ondašnje općine Ogulin. Onda smo imalo 30 tisuća stanovnika, sada imamo 13.I 921. nezaposlenu osobu. Nije toliko strašno koliko nas neki uporno uvjeravaju.
Pa navijam, koji ti je kujac? I držim se teme posta.
OD 10.000 ILJAD ZAPOSLENIH U GRADU PRED DVAJST GODIN SMO SPALI NA DEMAGOGIJU.

Pamtino, Nešo pamtimo. Želim im svima puno sreće. U lažnoj priči koja kraja nema.
Ma navijaj, jebe mi se ali se drži teme posta. :sad:
Nešo ne skidaj ove bisere. Nek se vidi kakvi kreteni žive u ovom gradu. Zašto oni ostaju i zajebavaju a pametni odlaze. Nije teško shvatit.
Imaš kaj i lajkat, bolesnika Gruntovčana.
Generacijo lajkam ti post! I pitanje za one od prije? Kak se racuna prosjecna placa?
...,, je, kak ovde ima bedaka koji išću kak je to kupil Miljavac, kak je to kupil Jozo Kalem, kak je to kupil Šveđanin. Sad bi ovi sa šanka lokalni birtija teli biti sveznajući! Bedaki jedni, Šveđanina ni dopeljal vu Grutovec niti Vučić, niti Banana jer da je on nji pital i šnjimi se družil nebi sugurno ovo kupil i sve kaj kupuje na staroj pilani. Ja ne poznam Jozu Kalema al njemu trebamo dignuti spomenik kaj je Šveđanina dopeljal i dati mu naziv jedne ulice kad bu mrl. Politiki ni drago kaj bu se tamo delalo i zapošljavalo bez HDZjci i SDPjci, i preostali kmeti kaj su ostali vu Gruntovcu neće pušiti Tončekove i Mrvoševe hvalospjeve dotični stranak. Manite se vi HDZjci i SDPjci Šveđanina ki je za posel i gradite si dalje križeve i na njimi molite da Šveđanin poživi još 100 godin jel tulko Gruntovcu treba da se izvuće iz govan.
Kaj se tiče gruntovčanke Regice (Dude bivše dir. sa radija), Dudeka (Banane), Martina glavneg birtijaša vu Gruntovcu (Vučića), Franca Ožbolta (Zlatka Mrvoša), Čvarkaša (Tone Radočaja),.,i ostali selski fiškali (moji glavni glumci) polefko dolazi kraj, polefko serija Ogulinski gruntovčani završava svoje snimanje po dolasku ovakvi ko Šveđanin.
Ovakva preduzeća ko od oveg Šveđanina ove fiškale bacaju vu stranu, vu zaborav!
Jebe se kmetima za politiku kad dobiju posel!
Živela kupovina propalih Rvackih preduzeća od stranaca. Živjela ponovo Avstrougarska iza koje je nešto ostalo na ovimi prostori, a iza Rvatina ostala pustoš!
Miljavac je pare stekao preko politike, odnosno zajedno s ministrom Linićem, koji je kum Jozi Kalemu, koji je kupio, pa prodao zemljište u Jablancu za pristanak trajekta, gdje se cijeli projekt voznog reda Jadrolinije i Rapske plovidbe morao mijenjati. I vi sad, dušebrižnici fantazirate tu o 100 ili tisući ili ne znam koliko eura. Mogu im skinuti koliko hoće, i dati koliko hoće. Niste svjesni koliko je milijuna na raspolaganju. A sve je opet - od politike.
Dugovanja raznih tvrtki prema Hrvatskim šumama koncem 2014. godine iznosila su 158 milijuna kuna. Do sredine 2015. godine taj iznos je narastao na 187 milijuna kuna.
Među dužnicima se mogu naći zaista zanimljiva imena. Jedno od njih je generala i nekadašnjeg ministra obrane Pavla Miljavca. Njegova tvrtka PM Lignum 2014. godine je bila dužna 22,6 milijuna kuna. Hrvatskim šumama kroz gotovo cijelu godinu uplatila je samo 14 tisuća kuna. Nije Pavao Miljavac dugovao samo Hrvatskim šumama, njegova tvrtka je u stečaju završila s preko 200 milijuna kuna dugova, od čega je 32 milijuna dugovao Hypo-leasingu, 27 milijuna danas nepostojećoj Agenciji za razvoj i zapošljavanje. Stotine tisuća kuna poticaja, koje mu je isplaćivao nekadašnji ministar poljoprivrede Petar Čobanković, nije morao vratiti. To su bili bespovratni poticaji. Miljavčevi problemi nastali su prije 2014. godine u vrijeme kada je njegov kredit zbog rasta švicarskog franka i kamata s 54 milijuna narastao na 97 milijuna kuna. Tvrtka vrijedna manje od 14 milijuna kuna dugove više nije mogla vraćati i sva je imovina otišla na dražbu. PM Lignum prestao je postojati, ali nije prestao proizvoditi. Tvornicu i dobar dio Miljavčeve imovine kupio je naftaš Jozo Kalem te tvrtku preimenovao u Ligneus. Vrlo brzo, već 2015. godine, iz sudskog registra nestao je i Ligneus. Tvrtka je likvidirana, ali opet nije prestala proizvoditi.