DALIBOR DOMITROVIĆ: U OGULINU SE ULAŽE 350 MILIJUNA EUR U BJELIN I BJELOLASICU

Zoom politikon, KAportala, donosi razgovor s gradonačelnikom grada Ogulina SDP-ovcem Daliborom Domitrovićem. S njim je razgovarao Marin Bakić.

„Dosta teško smo u Ogulinu srušili dugotrajnu vlast Hrvatske demokratske zajednice, moram priznati. Tome je prethodilo mnogo rada u prijašnjem izbornom ciklusu. Socijaldemokratska partija Hrvatske i ja kao gradonačelnik smo, dakle, 2017. preuzeli vlast. Četiri godine prije toga sam bio gradski vijećnik, a još ranije sam s ekipom iz stranke radio na pripremama programa, iznosili smo ideje, viziju, predstavljali načine kako bismo upravljali gradom. Građani su to prepoznali“ , rekao je u novom intervjuu iz ciklusa ZOOM POLITIKON gradonačelnik Ogulina i oko godinu i pol predsjednik Županijske organizacije SDP-a.

Kako biste s obzirom na opisano djelovanje u Ogulinu ocijenili SDP u Karlovcu, gradu u kojemu, s izuzetkom jednog mandata, od 1990. godine kontinuirano vlada Hrvatska demokratska zajednica? Jesu li bez vizije, elana, ideja?

„Nedostaje im rada, energije, htijenja, želje i volje da se puno više i kritizira ovakav HDZ, način na koji funkcionira, i da se proizvode nove ideje, programi, načini i modeli jer prostora za to zasigurno ima“.

Koliko se kao predsjednik županijske organizacije miješate u djelovanje lokalnih?

„Ne puno. Posložilo mi se tako da ću ubuduće više raditi s lokalnim organizacijama stranke, da ojačaju i da kvalitetnije počnu raditi“.

Gdje SDP sudjeluje u vlasti u Karlovačkoj županiji?

„U Ogulinu, Plaškom, u Dugoj Resi imamo zamjenicu gradonačelnika, u Kamanju načelnika i nešto vijećnika po ostalim općinama i gradovima“.

SDP vodi Ogulin, a državu i županiju HDZ. Kakva vam je kohabitacija?

„Jako tvrda, a bila je i puno tvrđa za župana Damira Jelića. I dalje imamo puno problema. Radimo proširenje poduzetničke zone po istom modelu i zakonu iz 2007. i četiri godine tražimo od države proširenje za 47 hektara. Ulagači to već tri godine čekaju, a onda iz nekog razloga nakon četiri godine procedura i procesa s državom Županija preuzima predmet. Nedavno smo dobili izračun vrijednosti šumske osnove koju moramo platiti – za 43 hektara 17,5 milijuna kuna, a površina od 33 hektara je bila procijenjena 2007. godine na 1,2 milijuna HRK. Županija je preuzela stvar u svoje ruke i iz toga se vrlo jednostavno da iščitati ta tvrda kohabitacija“.

Biste li pojasnili?

„Republika Hrvatska poklanja zemljište Gradu Ogulinu, a kako je ono u šumskoj osnovi Hrvatskih šuma moramo platiti stabla koja tamo rastu. Postoji pravilnik o izračunu vrijednosti tog etata, pa Grad plati šumsku osnovu i tek onda dobiva na poklon zemljište. Nadalje, kada već govorimo o tvrdoj kohabitaciji, nisam pozvan na nedavno uručenje ugovora izvođaču radova na izgradnji ogulinske retencije, što se odvilo u sjedištu Županije koja nema nikakve veze s tim projektom. Zašto se taj ugovor uopće tamo uručuje? Da se na tako nešto ne pozove gradonačelnik Ogulina, bio to ja iz SDP-a, netko iz HDZ-a ili neke treće opcije, je politički nekulturnu i ljudski neprihvatljivo“.

Nedavno smo se sreli baš na istom mjestu na potpisivanju jednog drugog ugovora.

„Riječ je bila o gradnji pretovarne stanice u sklopu Centra za gospodarenje otpadom "Babina gora", a na to sam pozvan jer Grad Ogulin jedan od osnivača Centra“.

U kojoj je fazi proširenje poduzetničke zone i koji je ulagač u pitanju?

„Više je ulagača, a najveći je tvrtka Bjelin. Vrijednost njezine investicije iznosi oko 320 milijuna eura. Tvrtka Semmelrock također četiri godine čeka zemljište za proširenje. Ima i nekoliko manjih ulagača kojima nemamo zemljište za ponuditi. Tih 47 hektara nam čak neće biti niti dovoljno“.

Koliko ti ulagači misle radnika zaposliti?

„Sigurno pet stotina“.

Koliko Ogulin ima zaposlenih?

„U Ogulinu je 2017. godine bilo 3.873 zaposlene osobe. Sada ih je oko 4.400.

U odnosu na 2011. godinu 2021. je u Ogulinu bilo 5,31 posto manje zaposlenih u pravnim osobama, po Državnom zavodu za statistiku. Biste li komentirali taj podatak?

Prije dvanaest godina je bila velika kriza – 2011. je bio velik pad broja zaposlenih u Hrvatskoj, pa i u Ogulinu. Svjetska kriza koja je započela 2008. i 2009. godine se kod nas manifestirala tek 2011. Nisam tada upravljao gradom. Dug je proces do povratka na te brojeve. Danas je deset posto više zaposlenih no 2017., a to je podatak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje“.

Po istom izvoru, u tom razdoblju je 11,95 posto manje stanovnika u gradu pod Klekom. Koja je strategija Ogulina?

„Razvoj gospodarstva. Jedini dobar put je osigurati stanovnicima radno mjesto i primanja za život, obrazovanje i odgoj djece, stanovanje, automobil i drugo. Ulažemo dosta u turizam, a to isto donosi građanima prihode. Sve ostalo se mora razvijati paralelno. Ulagali smo puno u poduzetničku zonu, s ulagačima razgovaramo očigledno na dobar način – Ogulin ima dobar geografski položaj, no to treba i iskoristiti. Investitori stalno dolaze. Ima ih svakakvih – neki dođu samo razgovarati, ispipavati teren. Trenutačno se u Ogulinu ulaže oko 350 milijuna eura, što privatnih, što državnih, što gradskih. Bjelin planira zaposliti do pet stotina ljudi u sljedeće četiri godine, Semmelrock traži proširenje, gradi se tvornica sladoleda, projektira Bjelolasica, mnogo je manjih investicija...“

U kojoj fazi je izgradnja tvornice sladoleda?

„Investicija je u realizaciji. Riječ je o rekonstrukciji postojećeg objekta i do kraja ove godine bi trebala biti u funkciji“.

U kojoj fazi je Bjelolasica?

„Stalno sam s ulagačima u kontaktu i pomažem im u skladu s ovlastima. Do sredine ove godine bi trebali imati sve dozvole. Ulagači će prijaviti projekt na natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Želim im da to stignu. Blizu su ishođenja dokumentacija, a nadam se da će zatim uslijediti ulaganje“.

Što misle graditi?

„Ulažu u cjelogodišnji turizam – žičanu gondolu do vrha Bjelolasice, a onda i šetnicu po uzoru na Pohorje, s adrenalinskim sadržajima za djecu i odrasle“.

Skija li se u Ogulinu?

„Da, na Vučićima. Ta prekrasna priča koja je obišla cijelu Hrvatsku – skupina entuzijasta organizirana u Skijaškom klubu Ogulin je uredila malo skijalište. Za snijega se provodi škola skijanja. Dolazi dosta turista iz cijele Hrvatske na sanjkanje i skijanje“.

Je li to najveći turistički adut Ogulina?

„Ne može se to reći. To je malo skijalište. Skijanje u Hrvatskoj ne može nigdje biti najveći adut zbog izrazitih promjena klime. Snijega imamo najviše trideset dana u godini. To nije dovoljno da skijalište opstaje od vlastitih prihoda“.

Ove sezone su kritizirali zimsku službu u Karlovcu. Kako ste vi prošli?

„U Ogulinu su zimsku službu još više kritizirali. U Karlovcu je bilo 20, a u Ogulinu 70 centimetara snijega. To je tri puta više, a toliko je zasigurno više i kritizirano. Ovaj snijeg je bio ekstreman – u izrazito kratkom vremenu je pala velika količina snijega teškog za čistiti. Operativa koja se javi na javnu nabavu za čišćenje ulica od snijega je sve gora jer se ljudima ne isplati ulagati u takve strojeve. Prošle godine smo imali tek pet dana čišćenja, a mehanizacija je skupa, pa se javlja slabija operativa. Prije tri godine smo raspisivali javni natječaj za čišćenje ulica. Svi prijavljeni strojevi su ugovoreni – ima ih 25 i niti minute nisu stajali za padanja snijega i čistilo se koliko se moglo. Kritika će uvijek biti“.

Više izvođača čisti snijeg?

„Da. Podijelimo grad u sektore i raspisujemo nabavu po grupama jer nijedan izvođač u Ogulinu nema 25 strojeva“.

A županijske ceste?

„Nemamo puno županijskih cesta. Prije par godina je Županija Gradu prebacila na upravljanje 13 kilometara županijskih cesta, više od polovice svih županijskih cesta na području Ogulina. Grad ima u svojoj ingerenciji oko 350 kilometara nerazvrstanih cesta. Treba vremena da s 25 strojeva obiđete te ceste i kada nema snijega, a posebice kad ga ima. Nema niti iskusnih više – time se bave mladi koji ne poznaju teren, pa se uđe u uske ulice, pa jednome smeta obrada, drugome nešto drugo... Puno je problema. Izvođači su se potrudili“.

Kakvim ste odnosima sa Županijskom upravom za ceste Karlovačke županije?

„Direktor i ja se povremeno čujemo. Neko proširenje ceste je i dalje u realizaciji, no sve je to vrlo malo s njihove strane. U Ozlju se hvale s time da ŽUC kod njih uloži četiri ili pet milijuna kuna godišnje, a kod nas je to oko pola milijuna. No, dobro, nemamo loš odnos – tvrda kohabitacija“.

Kako napredujete na području razdvajanja otpada? Zatvaraju li se lancima kontejneri?

„Građani će uvijek biti nezadovoljni. Ako stavimo zlatne kvake na vrata, bit ćemo kritizirani da su preskupe i da smo mogli staviti srebrne. Izuzetno smo puno uložili u zbrinjavanje otpada, u pet godina mojega mandata oko 70 milijuna kuna. Izgradili smo reciklažno dvorište, kupili mobilno, izgradili sortirnicu, započeli sanaciju odlagališta, kupili dva nova kamiona, a sada ćemo i treći, kupili smo kante za odvojeno prikupljanje otpada, otpadomjere... Kada sam počeo upravljati gradom nije se uopće prikupljao odvojeni otpad, a sada smo na dvadesetak posto odvojeno prikupljenog otpada. Imamo gotov projekt kompostane i čekamo natječaje da ga prijavimo. Za tri ili četiri godine ćemo biti na više od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. To su veliki problemi i troškovi. Karlovac ima sortirnicu, a mi ćemo imati najmoderniju i najveću sortirnicu u županiji, isto tako i kompostanu“.

Nije li 2017. svijest o odvajanju otpada na razini države bila i dalje na vrlo niskoj razini?

„Ne bih se složio. Prelog je tada bio na 65 posto odvojeno prikupljenog otpada, Krk na 62 posto... Bilo je puno gradova dobrih primjera. Ima i danas, doduše, jedinica lokalne samouprave koji su na nula posto, no to je samo do načina upravljanja gradom ili općinom“.

Na što nailazite kao na najveće izazove u upravljanju gradom? Malo ih ima priliku voditi grad.

„Najveći izazov je postati gradonačelnik. Dobro ste rekli da je malo onih s tom prilikom. Od osamostaljenja Hrvatske sam tek šesti gradonačelnik Ogulina. Teško je izdvojiti pojedini izazov. Morate biti upućeni u komunalni sustav, ulaganja, kulturu, sport, turizam... U središtu grada se pojavi nečipirani pas, ljudi zovu gradonačelnika, pa on mora znati zakon koji regulira zaštitu životinja, pa zovu zbog rupa na cesti i morate biti upućeni u Zakon o cestama i tako dalje. Funkcija gradonačelnika je strašno složena i zahtjevna. Dužnosnici nemaju radnog vremena. Dužnosnik može doći ujutro na posao, potpisati dokumente, a onda se vratiti doma spavati, no to bi građani prepoznali i zasigurno ne bi bilo drugog mandata. Onaj tko se hoće time baviti, posvećen je poslu 24 sata. Barem deset sati dnevno provedem u gradskoj upravi, a onda još četiri ili pet na terenu“.

Kako biti politički moćan, a ostati prizemljen, ne uzoholiti se?

„Stvar je do toga kako pojedinac primit tu funkciju – ako je se prihvati samo moći radi, jačat će ju i koristiti na pogrešan način koji mene uopće ne zanima, unatoč tome što piše po društvenim mrežama. Ponašam se normalno, koliko funkcija dozvoljava. Moć nositelja izvršne vlasti koristim za ostvarenja ideja i vizija. Prihodi jedinica lokalne samouprave nisu toliko veliki – imate redovne troškove i ostane samo manji dio na raspolaganju. Zato postoje alternativni izvori financiranja. Izvorni proračuni su dosta siromašni – velika je razlika utoliko između nas i razvijenih zemalja“.

Koje europske projekte vodite?

„Završavamo projekt izgradnje centra za djecu s posebnim potrebama, što je vrijedno 11 milijuna kuna, gradili smo sortirnicu i reciklažno dvorište novcem iz fondova Europske unije, jedan vatrogasni dom, vrtić... Ukupna vrijednost projekata financiranih iz fondova Europske unije koje smo vodili unazad pet godina iznosi oko deset milijuna eura“.

Hoće li SDP ikad osvojiti vlast u Karlovačkoj županiji?

„Ne znam. Treba uporno raditi. Znanje je presudno – treba poznavati sustav, politiku, način funkcioniranja javne uprave, a onda se iz toga rađaju vizije, ideje i mogućnosti, što treba predstaviti građanima i uvjeriti ih da si bolji. To je ključ uspjeha u preuzimanju vlasti. Imali smo više puta slučajeve kroz povijest da SDP nije dobio izbore nego da se HDZ sam porazio. Vidim da sve vodi u tom smjeru.“

21. 2. 2023.

KAportal.

• Pret
• Sljedeće