AMBROZIJA I JAVNI RADOVI

Službena stranica Grada, polako poprima izgled kakav je tebala imati svih godina od kada postoji. Vidi se da netko konačno vodi brigu o njenom sadržaju, i uz još malo „cifranja“, ispuniti će svoju svrhu - redoviti obavještavanje građana o aktivnostima u Gradu i gradskoj upravi.

Tako čitam da su danas u gradskoj upravi potpisani novi ugovori za zasnivanje radnog odnosa s 12 nezaposlenih osoba s područja grada Ogulina na rok od šest mjeseci. Nezaposlene osobe su angažirane putem mjere Javni radovi koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), na čiji natječaj se javio Grad Ogulin, a za radove čišćenja i uklanjanja raslinja, stabala, granja i sličnog s javnih i drugih površina na području Grada Ogulinu.

Dobro ljudima kojima će barem privremeno osigurati kakav, takav prihod, a dobro i Gradu, jer sredstva za plaćanje javnih radova, osigurana su od strane HZZ-a.

A posla ima. Ja ću opet, valjda po stoti puta biti dosadan i upozoriti na problem ambrozije koja je opkolila grad. Nadam se da je uz ono predviđeno - „čišćenje i uklanjanja raslinja“, na red doći i uklajanje ambrozije. Doduše, na mjestima je to već učinjeno ali nekako traljavo - pola očistim, pola ostavim. Valjda za sjeme. A ove je godine zabilježena visoka koncentracija peludi ambrozije, jer je bilo dosta izmjena sunčanih i kišnih, toplih i hladnih dana, što njoj odgovara. Razlog je i puno neobrađenih polja i površine pod ambrozijom stalno se povećavanju. U Ogulinu ih možemo naći gotovo u samom središtu grada. Kanjon Dobre je posebno pogodan za razvoj ambrozije, jer većina vlasnika zemljišta uz rijeku, svoje parcele godina ne uređuju. A trebali bi. Ako neće, trebao bi Grad dati da zaduži nekoga da to očistiti, i ispostaviti vlasnicima račun. Ili ih kazniti. Jer kod nas drugačije ne ide. Borba protiv ambrozije vodi se na više frontova a u urbanim sredinama, ambrozija se suzbija čupanjem i košnjom. Zanimljiv je podatak da je među punoljetnima alergičnih na ambroziju 20 % a onih od 30 do 50 godia, čak 40 %.

Evo kako ta pravi gazda radi. Tri do četiri puta godišnje kosi svoju parcelu.

Nakon čistine, nastaje divljina. I nikome ništa.

U kanjonu Dobre, kao kod Trnoružice.

S lijeve strane pokošeno a s desne - kako vidite.

Pokosim par metara uz prometnicu a dalje, nije moja briga. A netko je to platio.

Isti slučaj...

Tu negdje dolje vam je Dobra. I tako sve do jezera Bukovnik.

Čim Dobra nabuja, ovo će završiti u ponoru. Treba obići korito barem do Bukovnika i locirati drvene naplavine.

I ovo granje čeka porast vodostaja da otputuje u ponor.

I još jedan primjer drvenog otpada ispod mosta.

Photo by Nešo-Skorašnik

4. 9. 2018.

Nebojša Magdić