Kad se rodiš u Ogulinu ili živiš u njemu, iz njega nikada ne

možeš uistinu otići. On ostaje stalno u tebi. Kamo gdje pošao

prati te vizura Kleka, šum Dobre, neponovljivo djetinjstvo, prate

te prve ljubavi. Ogulin uvijek čuvaš u sebi kao dijelić nečega

lijepog što se više nikada neće ponoviti. I ako je  veliki dio života

proveo u Zagrebu, Zoran Maleš-Čićo, Ogulin uvijek nosi u sebi.

Evo po prvi puta da se na ovom blogu, sa svojim postom javlja

netko drugi osim mene. I to mi je posebno drago Evo što piše

Čićo.

 

 

 

Ogulinke , Ogulinci i Nešo bog !!
Dugo se spremam da tragom tvojih krasnih članaka o malo znanom Ogulinu napišem par riječi , naravno ne tako dobro ni lijepo kao ti ,ali više da navedem fakte a ti da ih malo ofarbaš ! Preko ruba , u pozitivnom smislu , me rinulo pisanje Ice Blažine kako bi se moral okupati u Velikom i Malo viru ?? Na stranu koja bi to sada avantura bila, ja se želim nostalgično sjetiti kako je to nekad bilo uz zamolbu da mi svi koji imaju neke spoznaje o temi pomognu i dodaju detalje koje znaju! Unaprijed hvala svima!!
Velikom i Malom viru i tom dijelu Jule ( Jaz Jankovog mlina ) gravitirali su dečki iz Struge , Hačka , Bolničke i Sv. Jakova. Kažem dečki jer su cure bile rijetke osim na livadi lijeve obale jaza po koja tu i tamo.Logično jer smo najbliže stanovali. Sjećam se jedne obitelji koja je dolazila iz „daleka“. Čavrak, tri brata, jaki dečki mislim iz Žegara. Kasnije su iselili u Švedsku , i imali su sestru koja je bila prekrasna. Mali vir je bio manji , plići (cca 2m ) a na sredini je imao poluotok „ malu Italiju „ ispod koje se moglo preroniti , a to je bila upisnina da više nisi „klinac“.Oblik tog kamena strašno je podsjećao na Apeninski pokuotok i Sredozemlje. S jedne stijene iznad bio je zgodan pristup za skok na noge s visine cca.4 metra.
Veliki vir imao je, a kako drugačije - veliku Italiju. Ona je sezala do dna vira koji je bio vrlo dubok ! Ineresantno je kako su ta dva vira bila slična i po detaljima ( dvije Italije ) i obliku uz veliku razliku u dubini. Iznad Velikog vira bila je visoka stijena cca. 7 m,  s koje su skakali već pravi dečki ! Oba vira spajalo je suženje kao mali potočić a istek iz Velikog vira bio je plići i širi prema Filipovičevom mlinu.  
Vjerujem da ćeš napraviti i poneku sliku kao popunu ovom opisu ! Ovo je samo uvod u priču o jednom zaboravljenom „sportu“ na tim terenima a zvao se banalno - lovica. Igrala se u Velikom viru!
Tada, a to je početak 60-tih, nosile su se kupaće gaće „maratonke“, da bi ih plastično opisao, slične današnjim muškim slipericama. Bile su uglavnom crvene i plave s obaveznom vertikalnom crtom naprijed obično bijelom. Iznimka su bila dva dečka koja su imali gaće iste samo ručni rad , od domaćeg platna , bijele sa dva gumba ili žnjiranjem sa jedne strane. Bio je i jedan dečko koji se već onda kupao u boksericama. Zbog dramaturškog zapleta imena ostavljam za kasnije ! Glavni igrači ,stariji od nas,  prilikom dolaska zaticali su „borilište“ slobodno jer klinci su već zauzimali mjesta za gledanje. Najpoznatiji po kvartovima bili su :
Sa Hačka Ams Otmar (RIP), Perka Ivoševič (RIP), Neđo Ivanišević (RIP).Pokraj  Varteksa bio je Mile Kurde (RIP). Iz Bolničke Mate Parcan  za koga ne znam dali je još živ, silno spretan u vodi otuda mu valjda i nadimak , prezime mu na žalost ne pamtim. Iz Sv.Jakova Vilko Stipetić – Bimbo (RIP). To je bila 1. Liga !! Uz svu spretnost igra je bila praćena i duhovitim komentarima i podj……..! Mate Parcan i Bimbo imali su  bijele gače ručni rad spretne šnajderice gđe.Stipetić. Bokserice je jedini imao Perka. Pravila igre bila su ista kao za lovicu na suhom a prvi lovac birao se igrom „par-nepar“. Kakve su tu vratolomije izvođene pravo je čudo da se nikad nitko nije povrijedio ili davio.
Primjer, jedan igrač stoji na vrhu stijene ( oko 7 m ), lovac se penje vrebajući, igrač preko njega skače na glavu u vir –lovac za njim.  Padaju u vir u razmaku koje sekunde,voda se pjeni, izranja lovac a plijen se pojavljuje na drugom kraju vira. Bilo je puno mjesta tzv. škrila pod vodom,udubljenja i pukotina gdje se moglo skriti. Svi ti heroji vira znali su sve napamet !
Ne treba naglašavati da je onda voda bila bistra i vidljivost dobra , pa je prava nauka bila sakriti se, izdržati što duže pod vodom, ili biti pri ronjenju toliko brži da pobjegneš.
Mi klinci iz Struge (bila je najbliža) puno smo vremena provodili pecajući , skrivajući prve dimove cigareta ili izležavajući se na deki (krovu) Jankova mlina. Na desnoj obali tog kanjona visoko na vrhu bila su dvije livadice 25-30 kvadrata, prva je imala pristup iz kuče obitelji Krznarić iza Varteksa a druga iza kuče obitelji Kušer, u nastavku te kuče bio je šusteraj Špehara mlađeg.Tu su se znale sunčati kćeri , tri Krznarić i na drugoj dvije obitelji Kušer. Jasno je da su nam pogledi često znali zalutati prema gore !!!

Eto, bilo je to malo sjećanje Zorana Maleša. Zagrebačkog Ogulinca.

I jedna slika ali znatno starija - iz 30-ih godina minulog stoljeća . Kupanje u Dobri. Slika je vlasnika Janka Lipoščaka.

 

 

P.S.

 

Ovdje bi itekako dobro došle neke fotografije, kojih naželost nemam

a koje bi najbolje ilustrirale kako je to onda izgledalo. To su bila

redovita natjecanja a publike je bilo ko u priči. Mi klinci visili smo

ko šišmiši po stjenama i čekali da jednom odrastemo i postanemo

zvijezde "lovice" ili "lovičobe". Danas je od Velikog i Malog vira

ostala sasmo žabokrečina. I kanalizacija. I naše uspomene. Kao ova

Malešova.


Teško je povjerovati da se je ovdje, u Velikom viru, na početku

šetališta Krlenac, 60-ih godina, a vjerovatno i ranije, znalo okupiti

velik broj kupača a još više promatrača čuvenih lovica. Nije bilo

interneta, TV je bila u povojima pa nije čudo što su Ogulinci u

ovome pronalazili redoviti zabavu. Nedjelja je bila "udarni" dan. I to

poslije podne, nakon utakmica NK "Jedinstva",  odlazilo bi se kod

Velikog vira, gdje je već sve spremno bilo za "lovičobu". Sada nema

više većine od tih dečki. Otišli su. Negdje  u nekim nebeskim

virovima, igrasju istu lovicu. Nama, nešto mlađima, ostala su samo

sjećanja.

8. 9. 2017.

Nebojša Magdić

 

 

Comments  
Nije puno potrebno da se Dobri vrati život na potezu od Bukovnika do Đulinog ponora. Par malih brana ne bi puno koštalo a efekr bi bio velik. HE Gojak ima riječ.
Slabi su vam bili dečki pa ste spuštale u grad. I kako je bilo.
Ja sam nesto mlada generacija koja je djetinjstvo provela u Đuli na malom i velikom viru i moram napomenuti da je u moje vrijeme bilo dosta cura....cura sa Bukovnika..
....
Dobro i ugodno nediljno popodne!
NO1 je načel ideju za uređenje Đulineg ponora i to svesrdno podržavam. Roko je naznačil uzrok potrebe uređenja ponora. I to je to. Uzrok i posljedica. U vrime iz posta voda je na Krlencu bila čista, mogla se i pit. Kupanje nije bilo samo na Jankovom jazu već i uzvodno u Trdićevom viru, Kućici, Baraćevom viru, Pasjaku, a i odmah u oni školji ispod brane bukovnik. A danas? Nešo zna kada je došal u novu kuću, koliko je do tada bilo kuća na potezu do Vučića. Samo nekoliko. I njegova je već bila previše, a i prije njegove, za održati dotadašnju kvalitetu vode. Dijelom je broj kućanstava razlog "žabokrečini". Dijelom je puštanje vode (procjeđivanje) iz akumulacije Bukovnik to smanjivalo, ali kuća po kuća .... Zato Žuti trebaš s direktorom elektre dogovoriti da barem tjedno pusti preljev 10 -ak cm kroz 2-3 sata da očisti cijeli tok Đule i Krlenca. Dalje, projektirajte povišenje vode na Krlencu sa izgradnjom nekoliko brana i podizanjem Jankovog jaza za recimo 1 m. Možda kakva šetnica sa stazom uz obalu korita (urediti ju) s obje strane, negdje mostić, .... Da, to će biti moguće kada se izgradi retencija u Hreljinu. Pripremi, Žuti. Samo ti to ne delaj. Ne bi želila da izvedeš kao na bukovniku nekakve cijevi. Ponorilno! Išla sam onuda pa sam vidila ( pitala dečka koji tamo radi kako to pa mi je rekal). Ove godine se moglo ići uzduž i popreko , a da vas nitko ne zaustavi (ja sam pitala pa mi je odobreno da malo obiđem). Stručna nestručnost. Ni baba Budanka (Bog joj dal duši lako) nebi ono napravila. A i oni s elektre koji su na to pristali. Kreni žuti jer će izbori brzo dojti, a nećeš niš napraviti. Ovo kaj delaš nije ...neću sada o politiki. Ovo o čišćenju korita Đule se uklapa jer je HEP neku godinu prije prapagiral da je HEP više od struje. Evo im prilika. Konačno u vrime duge suše HEP ima dobit veću nego ikada. Od proizvodnje nije pa onda valjda od šverca, samo čega. A struja još ide gori! Ako su svi kao na elektri (Bukovniku), onda me nečudi povećanje cijene svijetla, topline, hladnoće, špareta, marice čistaćice, blendanja, rezanja, mišanja, ...........

Ajte Bog!
nisam osijetio cari kupanja u Đuli,ali ovom pricom odveo si me na tren u proslost.nadam se da ce gradonacelnik obecanje odrzati i zatvoriti izljevanje kanalizacije u Dobru te da cu mozda i ja doziviti cari velikog i malog vira jer i ja sam decko iz Struge samo daleko mlađe generacije.
HVALA TI,POZDRAV
Koliko nostalgije ima u ovom tekstu!!!!Lijepo!!!!
Kako volim ovakve tekstove!
Zbog velikog vira i trdićeva vira puno puta sam dobio badine od roditelja zbog markiranj sa nastave. Jako lipe uspomene na mladost.
zorice to su bila bogata vremena, bogata duhom , slobodom i radoscu zivljenja , nikad siromasnija vremena su bas danas , ljudi zombiji u kolonama cekaju odlazak na more bjezeci od sebe i svoje sustine , prodavajuci se i pretvarajuci da su nesto sto nisu , lazne licnosti i lazni zivoti , fuj i pljuc .